Eksponiranost ili devalvacija? Kako ozbiljni kupci doživljavaju višestruko oglašavanje

Autor:
Diana Perger
Objavljeno:
25/5/2026
Autor:
Objavljeno:
25/5/2026

Nedavno sam vodila razgovor s klijentom koji mi je potvrdio i moj dojam da se tržište nekretnina ponekad gleda iz pogrešne perspektive.

Ne govorim o slučajnom kupcu koji vikendom pregledava oglase iz znatiželje. Govorim o čovjeku koji je sveučilišni magistar medicine, vlasnik privatne poliklinike, financijski stabilan i potpuno sposoban kupiti nekretninu koju želi.

Dakle, o profilu kupca kojeg bi većina prodavatelja poželjela imati. . . THE Kupac!

Razgovarali smo o kupnji kuće i načinu na koji danas izgledaju oglasi nekretnina. Rekao mi je kako je vrlo brzo primijetio isti obrazac. . . ista kuća oglašena kod više agencija, često s različitim opisima, različitim fotografijama, gotovo uvijek i različitim cijenama.

Pitala sam ga (znala sam odgovor ali čisto da si potvrdim) što kao potencijalni kupac pomisli kada to vidi.

Njegov odgovor bio je vrlo jednostavan:

“Prvo se pitam što ne valja s tom kućom. Drugo pomislim da je nešto sumnjivo. I treće, izgubim volju da je uopće uzmem u razmatranje.”

I upravo tu dolazimo do nečega što dio tržišta još uvijek ne razumije.

Mnogi prodavatelji vjeruju da će nekretnina imati veću vrijednost ako je istovremeno oglašava više agencija. Logika kaže . . . više oglasa znači više šanse za prodaju.

Ali ozbiljni kupci često razmišljaju potpuno drugačije. Kupci koji imaju novac, iskustvo i mogućnost izbora ne donose odluke impulzivno. Oni promatraju način na koji je nekretnina prezentirana tržištu. Promatraju dosljednost, komunikaciju, strategiju i ukupni dojam koji nekretnina ostavlja.

Kada ista nekretnina kruži bespućima interneta (koji sve pamti i ne prašta) kroz pet ili deset oglasa, s različitim informacijama i različitim pristupima, kod ozbiljnog kupca to često ne stvara osjećaj vrijednosti.

Nego upravo suprotno.

Stvara pitanje:

Zašto ovu nekretninu prodaje toliko agencija? Mala opsaka iz prakse. . . i ne samo agencija nego i osoba "dinstam luk i prodajem stanove na crno da si pokrpam budžet"

Zašto komunikacija nije usklađena?

Postoji li problem?

Je li cijena realna?

Zašto imam osjećaj da se nekretnina “gura” tržištu?

Paradoks. . .U luksuznijem segmentu tržišta to je još izraženije. . . ili je percepcija da je "normalno" da se povoljnija nekretnina "prostituira" a za skuplju "nije red", pa bode u oči?! U mom mindsetu nema razlike između jeftina ili skupa nekretnina, svaka zaslužuje jednaku pažnju i pristup.

Kupci koji mogu kupiti gotovo sve što žele ne traže samo kvadrate i lokaciju. Oni kupuju sigurnost, povjerenje i OSJEĆAJ kvalitete procesa.

A percepcija vrijednosti danas je valuta kao i sama nekretnina.

Zato pitanje nije:

“Koliko agencija oglašava moju nekretninu?”

Nego:

“Kakav dojam moja nekretnina ostavlja tržištu?”

Jer granica između eksponiranosti i devalvacije ponekad je puno tanja nego što mislimo.

Ako ste prodavatelj koji želi da njegova nekretnina bude predstavljena tržištu s pažnjom, strategijom i prezentacijom kakvu zaslužuje . . . javite nam se.

Jer način na koji je nekretnina predstavljena tržištu izravno utječe na njezinu vrijednost u očima kupaca.

Podijeli članak